Opšta Geologija
GEOLOŠKA I STRUKTURNO – TEKTONSKA GRAĐA LEŽIŠTA BARITA KOLOVOJI KOD KREŠEVA
Alojz Filipović-Federalni zavod za geologiju, Sarajevo

Ključne riječi: barit, kvarcporfir, kartiranje, škriljavost, rasjedi, potkop, uskop
                
Ležište barita Kolovoji kod Kreševa predstavlja najveće ležište žičnog barita u  kvarc-porfirima u rudnoj oblasti Bosanskih škriljavih planina. Samo ležište nalazi se na sjevernim obroncima planine Visočice, a zauzima prostor između potoka Inići i Nevra na nadmorskoj visini od 1000 do 1200 m. Genetski ležište pripada mezoepitermalnom tipu vezan za silikatnu sredinu u prvom redu kvarc – porfire. Sama silikatna sredina je osigurala stvaranje baritne mineralizacije od ekonomskog značaja samo u tektonsko osiguranoj sredini, odnosno prostoru a to su u prvom redu rasjedi, zdrobljene zone, pukotine ili sistem pukotina.

Za ležište „Kolovoj“ potrebno je naglasiti da je ono u stalnom radu od 1956 godine  i da je do 1990 godine izvađeno oko 180 000 tona bijelog visoko kvalitetnog barita.

Na samom lokalitetu urađeno je 20 potkopa koji su bili osnovni hodnici a koji su  u pravilu pratili rudno tijelo. Pri eksploataciji rude obično se ista otkopavala uskopima iz nižeg ka višem horizontu a zatim se hodnicima u međuhorizontima vadio ostatak rude uz ostavljanje samo sigurnosnih stubova. Intenzivna eksploatacija iznad P-19 odnosno horizonta 1119 m je završena, tako da je ostao prostor za eksploataciju u nižim horizontima, odnosno prema P-20 (1050 m) i nižem horizontu P-21. Projektirani P-21 iz potoka Nevra zbog ratnih zbivanja je prekinut na 400 m i do danas nije nastavljen.

Cilj ovog rada je da obzirom na iscrpljenost ležišta na raspoloživim horizontima, da se na osnovu strukturnih elemenata odrede prespektivni prostori za iznalaženje baritske mineralizacije i da se na tu stranu usmjere rudarski istražni radovi a koji su se odvijali na horizontu + 1050 m. U nekoliko navrata izvršeno je sakupljanje podataka i strukturnih elemenata sklopa iz potkopa i uskopa, zatim vršena je analiza tih elemenata i usmjeravani su jamski istražni radovi do konačnih rezultata, tj. pronalaska baritske koncentracije na nivou + 1050 m što bi omogućilo eksploataciju barita za jedan duži period.

 U radu je predstavljena geološka i strukturno - tektonska građa ležišta barita Kolovoji kod Kreševa a sve u cilju da obzirom na iscrpljenost ležišta na raspoloživim horizontima, da se na osnovu strukturnih elemenata odrede perspektivni prostori za pronalazak baritne mineralizacije i da se u tu svrhu usmjere rudarski istražni radovi.  Za analizu strukturno - tektonske karte građe ležišta barita Kolovoji izvršeno je kartiranje dijela potkopa P-19, P-20, kao i uskopa U-01 i U-02. Prilikom kartiranja utvrđeno je da baritne žice leže u škriljavim kvarcporfirima, sivo-zelenkaste boje, manje ili više izmjenjenim kvarcporfirima sa jasnim porfiroidima kvarca. Baritna koncetracija u analiziranom dijelu ležišta je dosta nepravilna i odlikuje se brojnim apofizama i pratečim žicama i žilicama, koje difuzno prožimaju kvarcporfir.  Zapažen je izvjestan broj zatvorenih i otvorenih pukotina koje ne remete kontinuitet baritne koncetracije, što već nije slučaj sa rasjedima i zdrobljenim zonama, duž kojih ne samo da su baritne žice polomljene već i znatno kretane. Kod većine rasjeda, koji su analizirani i na kojima su zapažene strije ukazuju na transkurentne rasjede sa horizontalnim pomacima i preko nekoliko metara.

Analizom kartiranog dijela ležišta Kolovoji i pračenjem izvođenja P-20 zaključeno je slijedeće:  

1.Najizraženiji strukturni elemenat sredine u kojoj je deponovana baritna mineralizacija je škriljavost i kreće se u intervalu od 34/94 do 40/66.

2.Ispucalost je izražena u metarskom i decimetarskom području sa neizraženim sistemima pukotina ali se nadziru dva sistema pukotina: I koji je subparalelan škriljavosti ali nešto strmiji od škriljavosti i II upravan na ovaj sistem. Po načinu pojavljivanja i odnosu na škriljavost I-sistem pripadao bi pukotinama smicanja a        II-sistem pretežno pukotinama istezanja

3.Manje kvarcne i baritne žice najvećim dijelom deponovane su subparalelno škriljavosti ili uz sistem pukotina smicanja, manje dijagonalno u odnosu na glavnu baritnu žicu, to jest u peraste pukotine.

4.Rasjedi i zdrobljene zone nepravilnije se ponašaju u nivou P-19, to jest u podinskom bloku ali generalno veće rasjedne strukture suglasne su sa rasjedima u nivou P-20.

5.Glavnu baritnu koncetraciju treba pratiti po pružanju do rasjednog sistema, a zatim je pratiti uskopom po presječenoj pravoj sa rasjednom zonom. Ako je tehnički neizvodlivo uskop raditi u baritnoj koncetraciji a međuhorinzontom prekopima do presjeka sa rasjednom zonom.

6.Zadobljanje koje je do rasjedne zone praćeno u potkopu P-19 u podinskom blokun najvjerojatnije je presječeno rasjednim sistemom a nastavak se nalazi u među prostoru između P-19 i P-20.  Jedna analiaza pokazuje da bi to moglo biti ½ rastojanja između horizonata.
LITOLOŠKO-PALEONTOLOŠKE I STRUKTURNO – TEKTONSKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA ZUBOVO BRDO KOD ŠPIONICE
Izudin ĐULOVIĆ, RGGF Tuzla

 

 

SAŽETAK  

 

Na području Zubovo brdo kod Špionice izdvojene su tri hronostratigrafske jedinice:

-          klastiti paleogena,

-          krečnjaci i klastiti badena,

-          krečnjaci i klastiti sarmata. 

Paleogen je predstavljen isključivo klastitima i to kvarcnim pješčarima sa liskunima i pjeskovitim glincima. Transgresivno na paleogenim klastitima istaloženi su pješčari i u znatno većoj mjeri masivni i uslojeni litotamnijski krečnjaci badenske starosti. Slijede uslojeni oolitični krečnjaci sarmata sa slojevima pjeskovitih krečnjaka i rijetko zrnima šljunka.  

 

Ključne riječi: paleogen, baden, sarmat, Zubovo brdo, Špionica. 

 

SUMMARY  

 

In the area Zubovo brdo near Špionica are distinguished three hronostrathigraphic units:

-          the Paleogene clastics,

-          the Badenian limestones and clastics,

-          the Sarmatian limestones and clastics. 

The Paleogen is represented by quartz sandstones and sandy claystones. The  Badenian sediments there are over the Paleogene. The Badenian is represented by litotamnium limestones and sandstones. Over the Badenian there are the Sarmatian sediments. The Sarmatian is composed of the bedding oolitic limestones and bedding sandy limestines with a few gravel. 

 

Key words: Paleogene, Badenian, Sarmatian, Zubovo brdo, Špionica.
GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE I POTENCIJALNOST LEŽIŠTA KREČNJAKA "KONDŽILO" KOD VISOKOG
Amir Baraković, RGGF-Tuzla 

 

Damir Baraković, DOO „Vodovod“ Gračanica, Gračanica   

 

REZIME  

Geološke karakteristike i  potencijalnost nemetalnih ležišta sagledavaju se u okviru:  kompleksne analize specifičnih faktora koji determinišu geološku potencijalnost ležišta kroz mineralogenetske, geološke, tehničko-eksploatacione, tehnološke, regionalne, tržišne i socijalno-vrijednosne faktore, sintetičko vrijednosnih pokazatelja, upoređivanjem sintetičkih i naturalnih pokazatelja određenog ležišta uz primjenu principa naučnosti, analogije i kompleksnosti.

Primjenjujući navedene principe, utvrđene su geološke karakteristike i potencijalnost krečnjaka u ležištu lo "Kondžilo" kod Visokog, koji predstavlja potencijalni prirodni resurs, primjenjiv, prije svega u građevinarstvu i asfaltogradnji, a da bi uz adekvatan tehnološki tretman oplemenjivanja, pripreme i prerade sirovina iz ovog ležišta mogla primjenjivati u više grana privrede.

  

Ključne riječi: geomorfološka građa, geodinamički agens, orogeneza, litološki sastav, kalkareniti.  

SUMMARY  

Geological characteristics and non-metallic deposit potentials are considered in the following aspects: complex analyzes of the specific factors that determine geological potentials of the deposit through mineral genesis, geological, technical and exploitation, technological, regional, marketing and social factors, synthetic value indexes comparing to the synthetic and natural indexes of particular deposit, by utilizing scientific, analogy and complexity principles.

Applying the concerned principles, geological characteristics and limestone deposit potentials in „Kondzilo“ limestone deposit near Visoko are determined. Limestone potentials represent the potentials of natural resources, applicable, first of all, in civil engineering and asphalt paving. Resources from the deposit can be utilized in several industries if adequate technical preparation and processing treatment is applied.

  

Key words: geomorfological composition, geodinamics agens, orogenesis, litological composition, calcarenite.
PRIKAZ GEOLOŠKE KARTE SARAJEVSKO – ZENIČKOG BASENA U GIS SOFTVERU
Alojz Filipović-Federalni zavod za geologiju

 Fikret Mujkić-Federalni zavod za geologiju

 Ćazim Šarić-Federalni zavod za geologiju

 -ZBORNIK RADOVA III KONGRESA GEOLOGA BiH

    

 

Abstrakt 

 

Projekat „Geološka karta sarajevsko-zeničkog basena R 1 : 10 000“ predstavlja jednu od faza sistematskih regionalnih ispitivanja geološke građe terena Federacije Bosne i Hercegovine. Glavni cilj projekta je cjelovita ocjena geoloških potencijala prostora sarajevsko – zeničkog basena putem izrade geoloških karata različite razmjere i sadržaja prema Upustvu.

  

Ova ocjena treba da prikaže teritoriju sarajevsko – zeničkog basena sa gledišta vrijednosti, prespektivnosti i načina korištenja u svim aspektima  koji zavise od geoloških faktora a od značaja su za regionalno planiranje, prespektive u pogledu istraživanja mineralnih sirovina i voda, inženjerskogeološke i hidrogeološke faktore značajne za urbanizaciju, povoljnost korištenja zemljišta za određene svrhe sa geološkog gledišta i slično.

  

Današnji stepen spoznaja polazi od karata vlastitog teritorija ali i koncepcijskih kao i metodoloških pristupa primijenjenih u izradi karata u evropskim a pogotovo u zemljama iz našeg okruženja.

  

Izrada geološke karte i specijalističkih karata unutar programa ima za cilj proučavanje, definiranje i kartografski prikaz stijenskih kompleksa (formacijska analiza) koji su stvarani u određenim okolišnim uslovima u vremenu i prostoru, analizu strukturno – tektonskog i strukturno – geomorfološkog sklopa, prikaz cjelovitog mineralno – sirovinskog i geotermalnog potencijala, proučavanje podzemnih voda, proučavanje i prikaz inženjersko – geoloških karakteristika.

  

Svi rezultati će biti informatički obrađeni i spremljeni u geološki model digitalne baze podataka  a karte će biti izrađene u digitalnom obliku u GIS formatima.

  

Ključne riječi: GIS programi, atributne tablice, geološke karte
GEOLOŠKA GRAĐA LOKALITETA GRANDIĆI – KRUŠEVO U OKOLINI TJENTIŠTA
Hajdarević Ismir, dipl. ing. geol., Federalni zavod za geologiju, Sarajevo

REZIME


            Područje obuhvaćeno ovim istraživanjem je smješteno 5 do 6 kilometara sjeverno od Tjentišta i pripada listu Foča Osnovne geološke karte. Cilj istraživanja je bio potpuniji i detaljniji prikaz strukturno – litoloških karakteristika ovog područja. Kao rezultat ovih istraživanja urađena je geološka karta lokaliteta Grandići – Kruševo u razmjeri 1 : 10 000. U morfološkom pogledu to je planinski teren. Vjerovatno najstarije stijene na istraživanom terenu pripadaju gornjem permu (P33). Tu su još zastupljene i permotrijaske (P,T), donjotrijaske (T1), kao i naslage oba kata srednjeg trijasa – anizičke (T21) i ladiničke (T22). Mjestimično su prisutne i najmlađe, kvartarne tvorevine (Q). Najzastupljenije su stijene donjotrijaske starosti.

 

           U litološkom pogledu ovo područje se uglavnom sastoji od klastičnih (škriljci, pješčari) i karbonatnih stijena (krečnjaci). Ovi sedimenti su tokom geološke istorije bili izloženi tangencijalnim pritiscima sa više strana, tako da su intenzivno naborani. U klastitima, koji su zastupljeni u središnjem i južnom dijelu područja obuhvaćenog ovim istraživanjem, javljaju se rasjedi čiji je pravac pružanja generalno gledajući sjever – jug, dok se u masivnim krečnjacima (sjeverni dio karte), rasjedi uglavnom pružaju pravcem istok – zapad.

 

Ključne riječi: geološka karta, škriljac, pješčar, krečnjak, rožnjak, gips, olistolit.
SUMMARY

            The area included by this geological investigation is located 5 to 6 km northern from Tjentište and belong to the sheet Foča of Basic geological map. The purpose of this investigation was presentation of structural – lithological characteristics of this area. Geological map of location Grandići – Kruševo was made in ratio 1 : 10 000, as a result of investigation. Most probably the oldest rocks on this area belongs to the Upper Permian (P33) there are also Permian – Triasic (P,T) and Lower Triasic (T1) rock, both stages of Midle Triasic (Anisian (T21), Ladinian (T22)) as well as the youngest Quaternary (Q) rocks. The most dominant rocks originate from the Lower Triasic period.

 

            With lithological aspect this area is consisted of  clastic (shales, sandstones) and carbonate rocks (limestones). During the past geological history these sediments were exposed to tangential pressures from several directions, wich was the main reason for wrinklingof the sediments. In clastics rocks that dominate in midle and south part of the area included by this investigation, can be seen faults generaly from north to south strike while in the massive limestones (northern part of the map), faults strike are mostly from east to west.   

 

Key words: geological map, shale, sandstone, limestone, chert, gypsum, olistolith.
MOGUĆNOST RAZVOJA „PRIJATELJSKOG GEOTURIZMA“ U BOSNI I HERCEGOVINI
Hazim Hrvatović (Federalni zavod za geologiju, Sarajevo)

Sažetak Glavni ciljevi identifikacije i promocije geološkog naslijedja su korištenje geoloških mjesta u edukaciji javnosti i učenje u geološkim naukama i okolišnom gradivu, njihov potencijal kao alat u osiguranju održivog razvoja kroz okolišni “prijateljski geoturizam”. Mjesta geološkog naslijedja, pravilno korištena, mogu generisati zapošljavanje i nove ekonomske aktivnosti poznate pod imenom geoturizam.
Glavni dokumenti na kojima počivaju aktivnosti na promociji i zaštiti geološkog naslijedja su:

13. 06. 1991. Internacionalna deklaracija o poštovanju prošlosti Zemlje

 “Baš kao i staro drvo koje sadrži sve zapise o svom rastu i životu i Zemlja zadržava sjećanje o svojoj prošlosti. Zapise sadržava u svojoj dubini i površini, stijenama i krajolicima, zapise koji mogu biti čitani. Mi smo uvijek bili svjesni o potrebi da sačuvamo naša sjećanja, to jest naše kulturno naslijedje. Sada je došlo vrijeme da zaštitimo naše prirodno naslijedje. Prošlost Zemlje nije ništa manje važna od prošlosti čovjeka. Sada je vrijeme za nas da naučimo zaštititi i da čineći to, naučimo o prošlosti Zemlje, čitamo tu knjigu napisanu prije našeg postanka, to je naše prirodno geološko naslijedje. Mi i Zemlja dijelimo zajedničko naslijedje. Mi i vlade država treba da smo kustosi ovog naslijedja. Uvijek svaki čovjek treba znati da najmanje pustošenje i sakaćenje uništava i vodi nepovratnom gubitku.  Bilo koja forma razvitka treba poštovati jedinstvenost ovog naslijedja”. 

 

1995. Deklaracija o geonaslijedju

U sistematizaciji i inventarizaciji objekata našeg prirodnog naslijedja planine Čabulja, Čvrsnica i Prenj, treba da zauzmu značajno mjesto jer ispunjavaju kriterijume geonaslijedja koji su dati u deklaraciji o geonaslijedju, u kojoj se kaže slijedeće:

 »Geonaslijedje čine sve geološke, geomorfološke, pedološke i posebne arheološke vrijednosti nastale u toku formiranja litosfere, njenog morfološkog uobličavanja i medjuzavisnosti prirode i ljudskih kultura, koje zbog izuzetnog naučnog i kulturnog značaja, kao dio jedinstvenog geo-naslijedja, odnosno svijeta, moraju biti posebna briga svih društvenih faktora« 

 

1999. Geopark

Kao proširenje nacionalnih i internacionalnih inicijativa za konzervaciju prirode UNESCO je pokrenuo program Geoparkovi što je postalo prepoznatljiva etiketa i sinonim je zaštite okolice i razvoja.      

Geopark je zaštićeno područje s crtama posebnog geološkog značaja, rariteta ili ljepote. Ove crte su reprezentativne u regionalnoj geološkoj historiji, dogadjajima i procesima. Osim za naučna istraživanja i široku edukaciju o okolišu, geoparkovi mogu dati veliki potencijal za lokalni ekonomski razvoj Izrada podloge za promociju geološkog naslijedja treba da sadrži slijedeće: 

1.      Geologija i pejsaž: podrazumijeva broj geomjesta (20-40), geodiverzitet (broj geoloških perioda, jasno definisani tipovi stijena, broj posebno upečatljivih geoloških mjesta i/ili geomorfoloških objekata).

2.      Javna interpretacija  potencijalnih geoparkova koja uključuje: tačke naučnog značaja, mjesta za edukaciju, mjesta za geoturizam, ne-geološka mjesta.

3.      Komparacija sa postojećim geoparkovima: medjunarodni značaj geomjesta, minimum 20-tak mjesta za edukaciju za škole i univerzitetete, do sada objavljeni podaci u naučnoj literaturi.

4.      Geološka konzervacija: strategija zaštite geoloških mjesta.

5.      Prirodno i kulturno naslijedje.

6.      Struktura menadžemnta: jasno definisanje granica područja, odgovornost, zaštita i održivi razvoj, nezavisnost u formiranju budžeta, plan za 10 godina koji sadrži analizu potencijala razvoja lokalnog/regionalnog (jačine i slabosti slijedećeg: geologija, zaštita pejsaža, turizam-„geoturizam“, agrokulturu i šume ).

7.      Istraživanje, informacija i edukacija o naučnim aktivnostima u području geoparka: aplikaciju mora uraditi naučna/akademska institucija, broj diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, naučni radovi fokusirani na turizam, postojanje kampova za obuke učenika i studenata.

8.      Materijal za edukaciju: film, video, slajdovi, internet, produktivni materijal za djecu do 8 godina.

9.      Korisne informacije: da li je to već zaštićeno područje, geološka hisotrija područja, historija područja  

10. Da li je područje posjećivano od naučnika i turista.

11. Postojanje edukacionog vodiča za posjetioce.

12. Geoturizam: postojanje muzeja u području, postojanje info-centara za seminare i ekskurzije, da li je područje u turističkim ponudama, postojanje promotivnog materijala, pješačkih staza, parkinga, turističkih vodiča, način transporta turista, limitiranost grupa za posjete.

13. Održivi ekonomski razvoj: šta ponuditi pri isporuci hrane, geološki suveniri, regionalna promocija, povezanost sa turističkim organizacijama,
KAMEN ZA REKONSTRUKCIJU I RESTAURACIJU LATINSKE ĆUPRIJE U SARAJEVU
Autor: Hazim Hrvatović

Zavod za geologiju Sarajevo, Ustanička 11-Ilidža    


REZIME

      Za potrebe rekonstrukcije i restauracije Latinske ćuprije u Sarajevu, izvršena su ispitivanja kamena sedre i krečnjaka. Pošto nema pisanih podataka iz kojeg nalazišta je korištena sedra izvršena su terenska i laboratorijska ispitivanja sedre sa više lokaliteta. Nakon poredjenja osobina «stare» i «nove» sedre donešena je odluka da se za restauraciju i obnovu Latinske ćuprije koristi sedra iz ležišta krečnjaka Prusac kod Donjeg Vakufa. Krečnjak za rekonstrukciju ćuprije je iz ležišta Hreša, koji je korišten prilikom njene izgradnje.  

Ključne riječi: Latinska ćuprija, sedra, Prusac, krečnjak Hreša    


SUMMARY 

      Latin bridge, famous bridge from Otoman period, undergo thru large amount of changes, due to effects of atmosphere, human and floods, because of which gain hard damage leading to unstability and questiong existence of it.Analyses of stone travertine and limestone for the reconstruction of Latin bridge in Sarajevo are done. After finished analyses of stone, we decided that for reconstruction of Latin bridge travertine from deposit Prusac and limestone from deposite Hreša will be used.

Key words: Latin bridge, limestone, travertine, Hreša, Prusac 
O NAUČNOM NASLIJEĐU U GEOLOGIJI BOSNE I HERCEGOVINE
ABOUT SCIENTIFIC INHERITANCE IN GEOLOGY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

   
S.ČIČIĆ - 1.

R.REDŽEPOVIĆ - 2.

 
Sažetak:

Geološka proučavanja i istraživanja u Bosni i Hercegovini traju duže od 150 godina. Započela su u prvoj polovini 19. stoljeća i, sa prekidima izazvanim složenim istorijskim zbivanjima, razvijala su se i unaprjeđivala do sadašnjeg vremena. Za to vrijeme je ova teritorija pripadala Otomanskoj i Austro-Ugarskoj carevini, Kraljevini Jugoslaviji i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Sada je Bosna i Hercegovina samostalna, međunarodno priznata država, sa složenim uređenjem i uslovima razvoja.

            Navedene istorijske okolnosti, okruženje i razvoj sopstvenih proizvodnih snaga, snažno su uticale na kretanja i napredak nauke i sa njom povezanih privrednih djelatnosti. Stoga smo se opredijelili da obuhvaćenu materiju izložimo kroz prikaz najvažnijih objavljenih radova i rezultata, ostvarenih u tri perioda: drugoj polovini 19. stoljeća, te prvoj i drugoj polovini 20. stoljeća. Izlaganje složene materije vodi do stvorenog geološkog naslijeđa, kao krupne naučne i civilizacijske tekovine, na kojem treba da se zasniva budući razvoj geološke nauke i primijenjenih istraživanja u Bosni i Hercegovini.

             Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, geološka nauka, proučavanja, istraživanja, razvoj, periodi.

  
Summary:           

          Geological studies and research works in Bosnia and Herzegovina are present for over 150 years. They have started in the first half of nineteenth century and, with some breaks, caused by complex historical circumstances, they have developed and improved until present time. During that period, this territory belonged to Ottoman Empire and Austrian – Hungarian Empire, Kingdom of Yugoslavia and Socialist Federal Republic of Yugoslavia. Bosnia and Herzegovina is now independent, internationally recognized country with complex structure and development conditions.           

          Mentioned historical circumstances, encirclement and development of its own production forces, have significant influence on movements and development of science and production branches related to it. Therefore, we decided that included subject should be reviewed through presentation of published scientific works and results, which are realized in three different periods: the second half of the nineteenth century, the first and the second half of 20th century. Presentation of complex subject leads us to already created geological inheritance, as a significant scientific and civilization inheritance on which the future development of geological science and applied research work in Bosnia and Herzegovina shall be funded.   

Key words:       Bosnia and Herzegovina, science of geology, research, exploration, development, period     


1. Dr.Safet Čičić, prof.emeritus, Grbavička 127A, Sarajevo
2. Dr.Rejhana Redžepović, docent, RGGF, Univerzitetska 2, Tuzla
0 0